Gradski nogometni stadion na Kajzerici u Novom Zagrebu novi je znak u prostoru grada. Snaga njegovog oblikovanja učvršćuje njegovu neposrednu okolicu. Projektirani stadion za više od 50.000 posjetitelja pridonosi suvremenom skylineu grada, a svojom pojavnošću osigurava dolazak vrhunskog svjetskog sporta, zabave i businessa u grad. Pozicioniranjem Stadiona u sportsko rekreativnu zonu hipodroma, na uzdignuti veliki pristupni plato, stadion postaje u potpunosti prepoznatljiv simbol. Nameće se kao moćna i samostalna građevina koja dominira prostorom hipodroma, zelene zone Save i Bundeka, vidljiva s gotovo svih okolnih pozicija s obje obale Save. Prostor obuhvata podijeljen je u tri zone, sukladno projektnom programu, odnosno u tri faze, sukladno financijskom okviru gradnje.
Sjeverna zona, ujedno i prva faza gradnje, omogućuje nesmetano građenje stadiona, neovisno o okolnim naseljima, parcelama i Zagrebačkom Velesajmu.
Središnja zona, druga faza gradnje, bitna je za razvoj stadiona, jer se na njoj razvijaju servisi stadiona, ali i infrastrukturni objekti koji koriste sve zone (javne garaže, parkiranje autobusa i slično).
Južna zona i treća faza gradnje, obuhvaća čitav prostor Velesajma i sve njegove objekte. Ona označava gradnju novih poslovnih, trgovačkih i stambenih sadržaja, novog komercijalnog centra. Unutar novoformiranih kazeta - "blokova" smještaju se hoteli, kongresni centar, javni prostori, shopping mall-ovi, poslovni centri i obavezno stanovanje. Integracija svih ovih sadržaja osigurava cjelodnevni život centra i donosi Novom Zagrebu dugo očekivani društveni centar grada. Smještajem stadiona izvan zone Velesajma ostavlja se mogućnost za gustu i visoku izgradnju interpoliranih objekata koeficijenta 4 i više, s čime se može u potpunosti osigurati financiranje gradnje stadiona i infrastrukturnih građevina poput novih mostova i prometnica. Inspiracija za kružnu arenu je proizašla iz mnogih prikladnih oblika i pojava. Na primjer, poznati takozvani Magnusov efekt (prema Gustavu Magnusu koji ga je prvi objasnio 1852. godine), Coriolisova sila ili u nogometnom žargonu "felša", jedan od najtežih, ali i najatraktivnijih nogometnih udaraca, kada se lopta udara i kada rotira, ima otklon od pravocrtne putanje. Zatim tu je i tradicionalno ime zagrebačkog peciva "kajzerice", koja osim svog imena, a u kontekstu suvremene arene podsjeća i na antičku uzrečicu "kruha i igara", dok u svom geometrijskom obliku ima gotovo identičan oblik projektiranog stadiona. Gradnjom stadiona i njegove nove okolice, u stvarnom i simboličnom smislu započinje revitalizacije "uspavanog" dijela grada, dolazi do ekspanzije interesa za podizanje standarda cjelokupne lokacije, a prostor razvoja Novog Zagreba postaje prostor novog razvoja Zagreba. Smještanjem stadiona u sjevernu zonu uz savski nasip oblikuje se centralni sportsko-rekreacijski park dimenzija i sadržaja primjerenog metropoli. Centralni gradski stadion ujedno i glavni nacionalni stadion, u neposrednom i širem radijusu dobiva prostor koji mu je primjeren. Stadion postaje novi landmark Zagreba.